razgovor vodila: Milica Brkic

Dr. Stanislav Glumac se zaposlio u fabrici "IKARUS" pre 19 godina. Prosao je sve bitne faze, od pripravnika do glavnog i vodeceg projektanta, radio je i na istrazivanju trzista i razvoju novih programa. Od 1991. godine je generalni direktor fabrike "IKARUS", danas IKARBUS, koja se bavi proizvodnjom autobusa i specijalnih vozila. 

 

-Nas proizvodni program sastoji se od gradskih autobusa u solo i zglobnoj izvedbi, prigradskih, medjugradskih i autobusa visoke turisticke kategorije koji poseduju toalet, klimu, audio i video opremu, mini kuhinju i agregate proizvodnje MAN i MERCEDES - rekao je direktor Glumac, uz objasnjenje da su opremljeni kao i konkurentni autobusi inostranih proizvodjaca.

 

Nasa godisnja proizvodnja bila je projektovana na hiljadu autobusa. Embargo Ujedinjenih nacija prekinuo je ugovore u vrednosti od 64 miliona dolara. Apsolutni rekord fabrike postignut je upravo pred uvodjenje sankcija, u aprilu 1992. godine i bio je 74 zglobna autobusa, sto je u stvari vise od stotinu solo autobusa.

 

Dvadesetog novembra obelezavate 75 godina postojanja. Tokom svih ovih godina fabrika je menjala proizvodni program ali i naziv. Sta se proizvodilo 1923.godine?

-IKARUS je prva fabrika vazduhoplovne industrije na balkanu. Proizvedeno je vise od hiljadu letelica raznih tipova - od jedrilica do skolskih i borbenih aviona. Fabrika je osnovana kao akcionarska i imala je sedam vlasnika. IKARUS je 1991. godine, iz prvenstveno ekonomskih razloga, podeljen na tri celine. Dakle, IKARUS - fabrika autobusa i specijalnih vozila postoji od 1. jula 1991., a 1993. godine promenili smo naziv fabrike u IKARBUS, jer postoji madjarska firma koja iako je mladja koristi ime IKARUS.

 

Rekli ste da je IKARUS iz 1923. godine bio ackionarska firma. U Jugoslaviji se kretalo u privatizaciju, koja je zatim ponistavana. Dokle je IKARBUS stigao u tom procesu?

-Pre cetiri godine bili smo jedna od retkih fabrika koja je postala stoprocentno privatna i takva registrovana u sudskom registru.

 

Zbog poznate hiperinflacije citav proces je ponisten tako da cemo postupak morati da ponovimo. Sada je mali procenat firme akcionarski, uglavnom je to takozvani drustveni kapital. Ovih dana dobili smo od vlade Srbije potvrdu da je procenjena vrednost kapitala koju smo izvrsili pre dve-tri godine ispravna. Ocekujemo na jesen jos neka podzakonska akta u vezi sa privatizacijom te se nadam da bi vec pocetkom sledece godine vecinski kapital mogao da bude akcionarski, kao pre 75 godina. Nasa fabrika danas nije zaduzena, sto je dobra osnova za privatizaciju, ali i zainteresovanost potencijalnih stranih ulagaca.

Osim sto od drzave ocekujete da napravi zakonski okvir i omoguci proces transformacije i privatizacije, koliko ste zadovoljni privrednim ambijentom koji u ovim "specificnim" okolnostima stvaraju jugoslovenska i vlada Srbije?

-Nasa fabrika u potpunosti moze da zadovolji potrebe domaceg trzista. Medjutim, nailazimo na probleme finansiranja proizvodnje za izvoz, jer nase poslovne banke nemaju mogucnosti ili se ne odazivaju na poziv da kreditiraju poslove za izvoz. Zbog toga nam je propao posao da glavnom gradu Bugarske isporucimo autobuse u vrednosti 10 miliona maraka. Takodje, plasman nasih proizvoda na domace trziste je limitiran zbog nekontrolisanog uvoza polovnih autobusa. Upozoravam da bi Beograd uskoro mogao da postane deponija dotrajalih i odbacenih autobusa iz Evrope. Ujedno, cudim se zbog tolikog uvoza autobusa jer ni jedan zakon to ne dozvoljava.

Iako uslovi u zemlji nisu zadovoljavajuci, vi i vas tim stalno radite na tehnoloskom osavremenjavanju i uvodjenju ekoloskih standarda. Sta je novo u tom pravcu?

-U sve autobuse iz naseg proizvodnog programa ugradjeni su motori Euro2, proizvodnje MAN, RABA i MERCEDES. Menjaci su mehanicki ili automatski. Kod nas ne postoji proizvodnja motora te smo ostvarili dobru i dugorocnu saradnju sa nemackom firmom MAN, madjarskom RABOM, od kojih dobijamo osovine i motore. Sa MERCEDES-om smo potpisali ugovor o zajednickoj proizvodnji i tehnickoj saradnji u okviru koga smo napravili niskopodni autobus koji se vec drugu godinu vozi u Beogradu. Ugovorom smo dobili pravo da koristimo znak MERCEDES-a na tom zajednickom autobusu. Drugi tip autobusa iz tog ugovora je visoko turisticki autobus koji moze da se servisira u svim MERCEDES-ovim servisima sirom Evrope. Planiramo da pocnemo proizvodnju minibusa, a do kraja ove godine, u saradnji sa NIS-ENERGOGAS-om, napravicemo prvi autobus na prirodni gas, sto je danas trend u Evropi. Njegov motor zadovoljava ekoloske zahteve koji su stroziji od Euro3.

Vas razvojni i profesionalni put vezan je za ovu fabriku. Krenuli ste od pripravnika, a stigli i opstali na mestu generalnog direktora. Uporedo sa praksom usavrsavali ste i svoje naucno i teorijsko znanje?

-Da, moj magistarski rad bio je eksperimentalan, na gradskom autobusu. Krajem prosle godine odbranio sam doktorsku disertaciju na temu "Optimalizacija projektovanja nove generacije autobusa", koja objedinjuje ekonomsku i tehnicku komponentu uvodjenja nove familije autobusa u proizvodni program firme. U septembru ce izaci knjiga o projektovanju autobusa, ciji sam ja jedan od dva autora. Osim dela iz mog doktorata sadrzace i radove svih glavnih projektanata iz IKARBUS-a. Ova fabrika je moja druga kuca i u njoj provodim dvanest casova dnevno. Zelja mi je da budem vlasnik ove firme, ali ne iz razloga licnog bogacenja i koristi vec sto bi u tim uslovima napravio mnogo bolju fabriku u smislu funkcionisanja i organizacije. Ja znam koliko mozemo u svakom pogledu vise da pruzimo, posebno kada se oslobodimo stega drustvenog kapitala i svega sto uz to ide, i kada se bude znalo ko je vlasnik.


nazad

©1998 BERETTA agency. Sva prava zadrzana.